Ovo su najčudniji predeli na svetu

Povezane objave

• Na današnji dan preminuo Ruđer Bošković 13/02
• Uskoro smarfoni sa projektorom za hologram? 18/09
• Na današnji dan preminuo je Moris Ravel 28/12

Ovi predeli ne prestaju da fasciniraju, i privlače svetsku pažnju, kako turista tako i naučnika. 

Predstavljamo vam najbizarnija mesta na planeti.

Kapija pakla – Derveze, Turkmenistan

Kapija pakla u Turkmenistanu ima jeziv nadimak. Naime, veliki broj ljudi je naziva kapijom ili vratima pakla. U pitanju je krater prečnika 70 metara, koji ne prestaje da gori od 1971. godine, kada je i otkriven.

Ruski naučnici su smatrali da je u pitanju nalazište nafte, ali nakon što su počeli da istražuju, otkrili su rezerve metana ispod zemlje. Došlo je do nesreće, kada se čitava platforma za bušenje obrušila i na taj način kreirala krater koji gori i danas.

Dugine planine – Peru

Planine Vinikunka, predstavljaju jedan od najneverovatnijih pejzaža na Zemlji, a nalaze se u Peruu. Naziv Dugine planine dobile su zahvaljujući fascinantnim nijansama koje ih krase. Naučnici nemaju objašnjenje za ovu pojavu.

Zeleno selo – Kina

Selo koje u potpunosti pripada Majci Prirodi, skriveno je duboko u arhipelagu Šengsi u Kini. Nekada je ovo seoce predstavljalo ribarsku zajednicu, ali nakon što su resursi iscrpljeni, stanovništvo je krenulo u potragu za novim. Selo je ostalo napušteno, a kako su godine prolazile priroda je “progutala” selo i obojila ga u zeleno.

FOTO: www.youtube.com

Nagoro – Japan

Malo selo u Japanu, Nagoro predstavlja dom lutkama u ljudskoj veličini, od 2003. godine. Lutke je sašila Tsukimi Ajano, koja je svoj rodni grad zatekla praznim, jer su stanovnici koji su nekada naseljavali ovaj gradić otišli ili umrli. U ovom gradu, danas stanuje oko 350 lutaka, koje predstavljaju nekadašnje stanovnike. Od ribolovaca, preko učiteljice i đaka do parova na klupama.

FOTO: www.slate.com

Krvavi vodopadi – Antarktik

Krvavocrvena boja predstavlja posledicu postojanja slane vode, koja je dugo bila zarobljena unutar glečera. Kako dugo nije bila u kontaktu s kiseonikom ili sunčevim zracima, količina soli se povećavala. Pukotine na glečeru omogućile su slanoj vodi da izlazi, a nakon što bi kiseonik došao u kontakt sa njom, poprimila bi crvenu boju. Tako dobijamo fenomen krvavog vodopada. Glečer je otrkiven 1911. godine.

FOTO: www.bustle.com