Naučni odgovori na najzanimljivija pitanja

Povezane objave

• Ledena pećina u Srbiji! 11/07
• Kako su glasila prvobitna imena najpopularnijih brendova današnjice? 19/10
• Vežbanje retroaktivno utiče na memoriju! 30/08

Postoji niz pitanja o kojima se svakodnevno raspravlja. Međutim, naučnici imaju odgovore na svako od njih, a evo kako oni glase:

Zašto kijamo od jakog svetla?

Sigurno vam se nekad desilo da ste kinuli samo zato što ste se odjednom izložili jakom svetlu ili ste imali potrebu da kinete pa vas je neko posavetovao da pogledate direktno u sunce ili sijalicu. Zašto kijamo od jakog svetla?

Za ovu situaciju “kriva” je komunikacija mozga sa nervima, a za ovo su zaduženi nervi koji se nalaze na licu. Ukoliko kranijalni nerv (ili moždani nervi izlaze iz mozga i napuštaju lobanjsku duplju kroz koštane otvore, kanale i pukotine) pogrešno da signal mozgu da je od svetla nadražen nos a ne oko – dolazi do kijanja.

Kako dolazi do grčeva u mišićima?

Nakon nekog nezgodnog položaja u kom se zadržimo duže vreme desi se da nas “uhvati grč”. Zašto se to dešava?

Ukoliko duže vreme provedemo u položaju koji našem telu ne odgovara, dolazi do prekidanja cirkulacij, odnosno krv ne protiče onako kako bi trebalo kroz određene delove tela. Upravo je to razlog zbog kog dolazi do grčenja. Mozak dobija informaciju da do nekog nerva ne dolazi dovoljno krvi i povećava pritisak na tom mestu što dovodi do osećaja grčenja.

Zašto su muškarci maljaviji od žena?

Poznato je, a i očigledno, da su muškarci maljaviji od žena. Međutim, i žene i muškarci imaju skoro isti broj folikula, odnosno “mesta” odakle dlake izrastaju. Kako onda dolazi do razlike u “dlakavosti”?

Razlika je samo u tome što je dlaka kod muškaraca jača, tamnija, pa samim tim i upadljivija, dok su dlake na ženskom telu svetlije i osetljivije.

Primati imaju isti broj folikula kao i ljudi, a oni na osnovu maljavosti biraju svoje parnjake.

Da li mišići imaju ograničen rast?

Mišiće kontroliše protein miostatin, od kog zavisi i veličina mišića. Naravno, to je individualno, pa je zato različita veličina mišića – u zavisnosti od toga koliko se u telu nalazi ovog proteina. Što manje miostatina – to je mišićna masa veća.

Zašto od sladoleda može da nas zaboli glava?

Prilikom visokih temeperatura, najbolji način za rashlađivanje jeste ledeni čaj ili sladoled. Međutim, ovo može biti i uzrok glavobolje. Kako?

Pri konzumiranju ovih rashlađujućih poslastica, desi se nekad da nas zaboli glava. Ovaj bol najčešće traje oko 20 sekundi i prestane. Ovo se dešava kada nešto hladno dodirne gornje nepce. Glavobolja je normalna reakcija tela na hladnoću, zbog toga što ono neprestano održava istu temperaturu svih organa.